Prema povijesnim izvorima na prostoru današnje Nove Bukovice u najstarijem popisu župa Zagrebačke biskupije iz 1334. godine spominje se župa « Sanctorum Cosme et Damiani de Bocuha ». Slijedeće spominjanje mjesta « Bakocza » je i u drugom popisu župa Zagrebačke biskupije iz 1501. godine. Bukovica je u srednjem vijeku imala tvrđavni grad koji je dobio još jaču posadu pred turskom provalom u ove krajeve. Nakon protjerivanja Turaka sa ovih naših prostora, u Bukovicu se doseljava novo hrvatsko stanovništvo. Godine 1812. ponovno se osniva Župa Nova Bukovica, koja je posvećena Uzašašću Blažene Djevice Marije na nebo. Formiraju se civilni organi vlasti. U Novoj Bukovici školstvo se prvi puta spominje 1857. godine, kada mještani Nove Bukovice kupuju jednu kuću koja im služi kao prva školska zgrada. Osnovna škola Vladimira Nazora – Nova Bukovica nastala je spajanjem konfesionalnih škola iz Nove i Gornje Bukovice u opću Pučku školu, a službeno je započela s radom 10. siječnja 1868. godine. Nova Bukovica tek 1892. godine postaje Općina te je pripadala pod kotar Slatina. Tadašnja Nova Bukovica je bila mjesto bogato brojnim obrtnicima i obrtničkim radnjama. Dobar opis tadašnje Općine nalazimo u putopisu Šimuna Vlahova „Diljem Slavonije“ autor jako dobro opisuje tadašnju općinu Novu Bukovicu koju je posjetio negdje između dva svjetska rata. „Selo Bukovica je sjedište općine za 25 sela sa školom u selima: Bukovica, Orebovac prije Aleksandrovac, Mikleuš, Florijanovac prije Petrovac, Milijevci Novi, Milijevci Stari, Dobrovići, Milanovac, Suha Mlaka, Adolfovac, Bajzije Donje, Bukovica Donja, Gornje Viljevo. Pet naseolina bivših dobrovoljaca i kolonista: Florijanovac, Orebovac, Brezik, Bjelkovac i Milanovac naseljavaju se Hrvatima iz raznih krajeva. Općina Bukovica ima oko 11.000 žitelja, a danas je u njoj većina Hrvata. Župa u Bukovici, a župna crkva građena u gotskom stilu.“
Od 1904. godine u Novoj Bukovici djeluje Dobrovoljno vatrogasno društvo Nova Bukovica Brezik. Osnovano je sa svrhom spašavanja društvene i privatne imovine od požara i drugih elementarnih nepogoda. No već od prvih godina svog postojanja imalo je i širu društvenu funkciju. Vatrogasci su održavali tradicionalne zabave: za poklade, na sv. Florijana, sv. Katu, na drugi dan Uskrsa, a nakon Drugog svjetskog rata organizirali su novogodišnje zabave. Općina Nova Bukovica postojala je do poslije Drugog svjetskog rata. Uvođenjem komunalnog sistema došlo je do reorganizacije i ukidanja Općine. Nova Bukovica je od 1962. godine pod upravom općine Podravska Slatina, ali je u Novoj Bukovici postojao mjesni ured. Nakon demokratskih promjena 1990. godine Hrvatska je u krvi rođena. Za vrijeme Domovinskog rata mnogi mještani su se uključili i sudjelovali u obrani, a petero mladih sa područja naše općine je poklonilo ono najvrijednije što su imali i položili svoje živote na oltar naše domovine. Razvijanjem demokracije, društvo doživljava snažne, političke, gospodarske i socijalne promjene. Jedna od tih promjena je i pravo na lokalnu samoupravu. Ustav građanima jamči pravo na lokalnu samoupravu. Pravo na lokalnu samoupravu obuhvaća pravo odlučivanja o potrebama i interesima građana lokalnog značenja, a osobito o uređivanju prostora i urbanističkom planiranju, o uređivanju naselja i stanovanja, o komunalnim djelatnostima, o brizi za djecu, socijalnoj skrbi, kulturi, tjelesnoj kulturi, sportu i tehničkoj kulturi, te zaštiti i unapređenju prirodnog okoliša. Želja mještana je bila da se ponovno uspostavi općina, te je to i učinjeno.
Sustavna istraživanja na arheološkom nalazištu Sjenjak provode se od 1997. godine i govore kako se život na ovom prostoru odvijao i puno prije no što nam to govore pisani izvori, i to u razdoblju kasnoga brončanog doba i mlađega željeznog doba (druga polovica 2. i 1. st. pr. Kr.). Prilikom istraživanja pronađeni su brojni, pretežno ukopani arheološki objekti (do sada preko 1200 stratigrafskih jedinica, odnosno petstotinjak ukopanih objekata ili struktura) koji govore o postojanju latenskog nadzemnog naselja.
Na području Općine Nova Bukovica je bogat društveni život. Osim vatrogasnog društva koje je danas jedino i samostalno vatrogasno društvo na području Općine, djeluju i Udruga žena Bukovica u srcu koja se brine za zaštitu i očuvanje nematerijalnih kulturnih dobara Bukovačkog kraja. Matica Slovaka Miljevci koji njeguju jezik i književno i umjetničko stvaralaštvo pripadnika slovačke nacionalne manjine. KUD Lipa koje se bavi očuvanjem izvornog i reproduktivnog folklora. Na području Općine djeluju i dva nogometna kluba NK „Zrinski“ Nova Bukovica i NK „Mladost“ Miljevci te MNK Apokalipsa Nova Bukovica koji svojim radom potiču djecu i mlade na sportske aktivnosti a posebno na ljubav prema nogometu. Lovačka udruga Jelen okuplja lovce koji svojim nastojanjem promiču, razvijaju i unapređuju lovstvo kroz uzgoj, zaštitu i lov. Udruga informatičara i tehničara okuplja zaljubljenike u tehnologiju a brine za razvitak i promidžbu tehničke kulture, a osobito informatike, te okupljanje stručne i društvene radnike.
Iako ispunjena bogatom prošlošću, današnja općina Nova Bukovica nije ni iz daleka tako bogata kao prethodna općina koja je postojala 20-ih godina prošloga stoljeća kada je imala oko 11.000 stanovnika, i obuhvaćala 25 sela. No zbog svega učinjenog kroz period od ponovnog osnutka, sa pozitivnim rezultatima i ambicioznim planovima Općina je svakako opravdala svoje postojanje, te nastojala i nastoji postizati pozitivne rezultate u razvoju i stvaranju boljih uvjeta života svih mještana, napose djece i mladih. Za Novu Bukovicu kažu da je mjesto s dušom, i zaista Nova Bukovica je mjesto s dušom – dom za stoljeća.